Splitska tvrtka matičnom mliječi i propolisom kreće u pohod na Rusiju (Poslovni dnevnik)

Arhiva - TVArhiva - Print
 

Splitska tvrtka matičnom mliječi i propolisom kreće u pohod na Rusiju (Poslovni dnevnik)

U posljednjih pet godina proizvodnja preparata u Hederi je porasla 6, 7 puta, promet je uvećan čak devet puta, a iz njihova pogona danas izađe 40.000 proizvoda

Hedera je osnovana 1988. godine kao obrt za proizvodnju kozmetike koji se kasnije specijalizirao za preparate biljnog i pčelinjeg porijekla bez kemijske obrade sirovina. Bio je to početak obiteljskog posla supružnika Jelene i Saše Radić, prisjeća se danas njihov sin Božo koji nikad nije bio u radnom odnosu kod roditelja. Medutim, itekako poznaje proizvodnju svih proizvoda, dodataka prehrani s kojom se Hedera intenzivnije probija na tržištu unatrag nekoliko godina.

Božo Radić je liječnik i taj ga proizvodni program zanima s profesionalne strane, ali kaže "ne želi ostaviti svoje pacijente i zato radi i dalje u Hitnoj medicinskoj službi u Koprivnici". No, kako se pogon ove male tvrtke nalazi u Stobreću kraj Splita, a Radić ima stalni boravak u Zagrebu, razumljivo gotovo je svakodnevno na putu.

Kredit ministarstva

Božin otac Saša doktor je kemije koji je sve do prije nekoliko godina radio u Institutu za pomorsku medicinu u Splitu i cijeli se radni vijek bavio znanošću objavljujući stručne radove vezane za pomorsku medicinu. U novije doba napisao je više knjiga iz područja prehrane i zdravlja kao što su "Začini i zdravlje", "Propolis -lijek 21. stoljeća", "Matična mliječ - prirodni stimulans", "Med - prirodna energija", "Pelud - savršena hrana" itd. Saša Radić danas je direktor Hedere u kojoj je zaposleno sedam ljudi koji proizvode i pakuju dodatke, a sirovine nabavljaju iz cijele Hrvatske, ponajprije od pčelarskih zadruga. Danas njihovi trgovački putnici i farmaceuti prodaju preparate po svim ljekarnama u Hrvatskoj. U posljednjih pet godina proizvodnja preparata u Hederi narasla je 6,7 puta, a promet devet.


Posljednje tri godine promet je porastao 75 posto i prošle godine je iznosio 3,5 milijuna kuna, u 2008. dosegao je 2,5 milijuna, a u 2007. dva milijuna. U startu, prve godine proizvodnje novih preparata, tvrtka je zavrtjela već 400.000 kuna. Danas se godišnje proizvede oko 40.000 komada proizvoda što je za našu malu tvrtku respektabilan broj, kaže Radić. Primjerice, od 130 obiđenih ljekarni u Zagrebu, Radić veli da samo jedna nije imala ni jedan njihov proizvod. Prije nekoliko godina, točnije 2001. kad je raspisan natječaj za inovativne i tehnološke projekte koje je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja preko poslovno informacijskog centra Bl-CRO, Hedera se prijavila l dobila kredit. U suradnji s Institutom Ruđer Bošković iz Zagreba napravljena je znanstvena studija na temelju koje je povučeno 100.000 eura kreditnih sredstava s kojim je kupljena odredena oprema i zaposleni stručni radnici. Na tržištu su se već 2004. godine pojavili preparati iz strateškog projekta Hedere, Apiceutici. To su preparati od pčelinjih proizvoda jer kaže Radić "kako je tržište meda bilo oduvijek razvijeno, Hedera se ovom proizvodu okrenula na drugi način".


Metoda DNK čipova

Zanima ih prvenstveno propilis u izvornom obliku kakvim su ga stvorile biljke, a doradile pčele. Jedan od proizvoda Hedere je upravo Nativni propolis, za koji su znanstvena istraživanja pokazala da je prirodni antioksidans. Stručnim, ali i razumljivim riječnikom Radić objašnjava da je propolis zapravo smola u koju su biljke ugradile više od 200 različitih spojeva prema prirodnom receptu. Kako ne postoji otapalo koje ga u potpunosti može otopiti, otopine propolisa ne sadrže sve aktivne tvari, dio supstanci ostaje neiskorišten i ne postiže se potpuni ljekoviti učinak. Tvrtka Hedera uspjela je inovacijskim postupkom proizvesti preparat Nativni propolis bez kemijske obrade uzet iz prirode u izvornom obliku. Radić nadalje kazuje kako su i istraživanja metodom DNK čipova u Institutu Ruđer Bošković pokazala da Nativni propolis potiče procese koji pretvaraju šteme tvari unijete u organizam u manje štetne ili ih neutraliziraju i popravljaju oštećenja. Ukratko, propolis pomaže organizmu da održi zdravstvenu ravnotežu, a obična prehlada liječena samo njime preboli se, tvrde u Hederi, 2,5 puta brže bez upotrebe drugih lijekova. Osim toga, napominju, Nativni propolis sa država čisti hrvatski propolis i pčelinji cvjetni prah od dalmatinske biljke bušinac (Cistus monspeliensis). Sve Hederine proizvode odobrilo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Trenutačno pripremaju se za izvoz u Srbiju i Rusiju. Procedure za odobrenje izvoza su dugo trajale jer su ovi proizvodi u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede zbog životinjskog porijekla iako su već prošli svu provjeru Ministarstva zdravstva. Sto se tiče proizvodnje, Hedera je morala raditi na tomu l da dobi certifikat HA - CCP. Osim Nativnog propolisa Hedera radi još Heprocet, poseban pčelinji recept propolisa s dodatkom kalcija koji štiti organizam od alergija, zatim tu je Pčelinji pelud s propolisom koji čini prirodan izvor vitamina i minerala, Bronhocet za zaštitu i jačanje dišnog sustava, dok Ferrocet omogućava veću iskorištenost željeza iz hrane. U proizvodnom programu je i prirodni energetski stimulans Melbrovit u kojem ključnu ulogu ima matična mliječ.

Konlcurencija velikih

Radić nadalje priča da kao proizvodači mogu malo utjecati na krajnju cijenu svojih proizvoda u ljekarnama. Konačno, poznato je da su upravo kod dodataka prehrani dobre zarade za ljekarne i njihove marže su više od ostalih proizvoda koji se prodaju bez recepta. Konkutencija je također sve veća i od domaćih proizvođača meda niz ih ulazi u proizvodnju dodataka za prehranu. U svijetu je tržište dodataka prehrani izuzetno veliko i profitabilno, a u nekim segmentima i jače od proizvodnje lijekova. To je razlog, kaže Radić, zašto se farmaceutske kompanije okreću toj proizvodnji, a za primjer navodi Bayer koji radi dodatak Supradyn. Ovi se proizvodi naime lako reklamiraju, prodaja je slobodna, a i ciljana skupina je šira jer dodatke ne koriste samo bolesni nego mogu i svi ostali ljudi. Prema nekim procjenama ljekarne ostvaruju čak 40% prihoda od OTC lijekova, odnosno onih koji se prodaju bez recepta.

Pogledajte i preuzmite dokument

FACEBOOK

 

DJELOVANJE

Saznajte više o djelovanju propolisa na pojedine organe. Kliknite na sliku za vizualni prikaz.

Utjecaj propolisa na ljudsko tijelo

 

ANKETA

Popunjavanjem ove ankete pridonijet ćete boljem razumijevanju ljekovitosti naših proizvoda. Ti podaci uvelike će nam olakšati daljnje usavršavanje pripravaka. Molimo vas da budete što precizniji kod unosa podataka.

Anketa

Kliknite ovdje za popunjavanje ankete.