Alergijski rinitis: simptomi, uzroci i olakšanje

Alergijski rinitis ili alergijska hunjavica je upala nosne sluznice koju uzrokuju alergeni poput peludi, prašine, grinja ili plijesni. Često ga prate kihanje, svrbež i alergijski kašalj. U proljeće i ljeto zovemo ga i proljetnom ili peludnom alergijom.

Kod nekih ljudi alergijski rinitis javlja se samo u određeno doba godine, kad su u zraku alergeni poput peludi stabala, trava ili ambrozije. Tada se radi o povremenom ili sezonskom alergijskom rinitisu. Najčešći je u proljeće, pa ga ljudi zovu proljetnom alergijom, ali se može javljati i ljeti i u jesen.

Trajni alergijski rinitis prisutan je tijekom cijele godine. Ljudi s trajnim alergijskim rinitisom osjetljivi su na alergene koji su prisutni u svakom godišnjem dobu, poput prašine, grinja, plijesni ili dlake kućnih ljubimaca.

Što uzrokuje alergijski rinitis?

Alergeni su bezopasne tvari koje kod nekih ljudi izazivaju alergijsku reakciju. Ako imaš alergijski rinitis, imunološki sustav alergen pogrešno vidi kao opasnost i otpušta histamin. Histamin izaziva upalu i svrbež sluznice nosa, očiju i grla.

Ključ olakšanja je što manje izlaganje alergenu, zato je važno otkriti što ti uzrokuje tegobe. Najčešći uzročnici su:

• Pelud korova, trava i stabala
• Prašina
• Grinje koje žive u tepisima, zavjesama, posteljini i namještaju
• Dlaka, odnosno perut kućnih ljubimaca (sitne stanice mrtve kože)
• Plijesni
• Stjenice
• Određeni lijekovi
• Alergije na hranu, koje osim upale nosne sluznice mogu uzrokovati i upalu grla. Alergije na hranu mogu biti opasne po život, zato kod alergijske reakcije na hranu odmah potraži liječničku pomoć.

Pelud može putovati kilometrima, pa tegobe ne izazivaju samo biljke u tvom susjedstvu. S proljetnim kišama raste i plijesan u kući i oko nje, a proljetno čišćenje diže grinje i prašinu.

Ambrozija kao najčešći uzročnik alergijskog rinitisa

Znaš li da je svaki deseti stanovnik Hrvatske alergičan na ambroziju? Broj oboljelih stalno raste, jer se ova biljka jako brzo širi.

Ambrozija cvate od početka kolovoza do sredine rujna, a možda ti je poznata i pod nazivom fazanuša ili partizanka. Jedan je od najjačih alergena u našem podneblju.

Glavni krivac je pelud ambrozije. Sjemenke ovog korova mogu preživjeti u tlu više od 30 godina, a jedna biljka može dati golemu količinu peludi. Kad ambrozija procvjeta, pelud se širi zrakom i ulazi u nos i oči, što kod alergičnih osoba izaziva kihanje, svrbež, curenje nosa i crvene oči.

Alergija na ambroziju može potaknuti i križne reakcije na neke namirnice, poput tikvica, krastavaca, banana, lubenica, kamilice ili suncokreta (više u odlomku Pelud i hrana).

Ako ti alergijski rinitis uzrokuje ambrozija, prati peludni kalendar i izbjegavaj boravak na otvorenom kad je koncentracija peludi ambrozije visoka.

Pelud kroz godinu: koje biljke i kada

Biljke u Hrvatskoj koje najčešće uzrokuju alergije:

• Drveće: vrba, smreka, bukva, jasen, topola, breza, brijest, čempres, grab, hrast, hrast crnika, joha, lijeska, lipa, maslina, palma, pitomi kesten
• Trave i korov: ambrozija, crkvina, kiselica, kopriva, loboda, pelin, trputac

Pelud kroz godinu i tijekom dana

Pelud ne proizvode samo cvjetnice, nego svaka biljka koja ima sjeme. Najviše tegoba uzrokuju trave i korovi jer imaju laganu i suhu pelud koju vjetar lako nosi. Veliko cvijeće, poput narcisa i ruža, ima tešku i ljepljivu pelud koju prenose kukci, pa je u zraku ima puno manje.

U proljeće prednjači drveće, ljeti trave, a u jesen korov. Količina peludi obično je najveća ujutro i u suhim, vjetrovitim danima, a kiša je ispire iz zraka. Najmanje peludi u zraku ima kasno navečer, pa je to najbolje vrijeme za vježbanje i druge aktivnosti na otvorenom.

Peludna prognoza i peludni kalendar

Peludna prognoza donosi podatke o koncentraciji peludi pojedinih biljaka u zraku. Ako je pratiš svakodnevno, aktivnosti na otvorenom možeš planirati za razdoblja s manje peludi, a zaštitu pojačati kad su razine visoke.

Peludni kalendar daje pregled sezona cvjetanja kroz godinu, pa unaprijed znaš kada možeš očekivati tegobe. Pogledaj naš peludni kalendar.

Simptomi alergijskog rinitisa, uključujući alergijski kašalj

Simptomi alergijskog rinitisa dosta su slični onima kod prehlade. Ovisno o onome što ih uzrokuje, mogu se javljati tijekom cijele godine. Alergijske reakcije na otvorenom najčešće su u proljeće, ljeto i ranu jesen, kad korov i cvijeće cvjetaju i u zraku je mnogo peludi.

Unutarnje alergije, poput onih na grinje ili dlaku kućnih ljubimaca, mogu se pogoršati zimi jer više vremena provodimo u zatvorenom.

Uobičajeni znakovi alergijskog rinitisa su:

• Začepljen nos
• Kihanje i curenje iz nosa
• Svrbež nosa, grla i očiju, suzne oči
• Glavobolja i bolovi u sinusima
• Tamni krugovi ispod očiju
• Povećana količina sluzi u nosu i grlu
• Umor i slabost
• Bolno grlo
• Piskutavi zvuk pri disanju
• Teško disanje i kašalj (najčešće suhi, rijetko produktivni)

Alergijski kašalj može biti posebno uporan i ometati svakodnevne aktivnosti. Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i mogu biti različitog intenziteta.

Alergijski kašalj kao simptom alergijskog rinitisa

Alergijski kašalj čest je simptom kod osoba s alergijskim rinitisom. Za razliku od kašlja kod prehlade ili infekcije, obično je suh i ne prati ga povišena temperatura. Nastaje kao odgovor imunološkog sustava na alergene poput peludi, prašine ili dlake kućnih ljubimaca, koji nadražuju dišne putove.

Pelud i hrana: sindrom oralne alergije

Mnogo voća i povrća sadrži proteine slične onima u peludi. Zato osobe alergične na pelud mogu imati unakrsnu reakciju na određenu hranu. Ta se reakcija zove sindrom oralne alergije, a očituje se svrbežom, utrnulošću ili trncima u ustima, obično odmah nakon jela sirove namirnice.

• Alergija na pelud ambrozije – oprez s bananama, krastavcima, dinjama, sjemenkama suncokreta i tikvicama.
• Alergija na pelud trava – oprez s celerom, dinjama, narančama, breskvama i rajčicama.
• Alergija na pelud breze – oprez s jabukama, bademima, mrkvom, celerom, trešnjama, lješnjacima, kivijem, breskvama, kruškama i šljivama.

Ako se uz svrbež u ustima javi oticanje grla, otežano disanje ili osip po tijelu, odmah potraži liječničku pomoć.

Dijagnoza i liječenje alergijskog rinitisa

Javi se liječniku ako ti simptomi alergijskog rinitisa remete san ili svakodnevne aktivnosti. Dijagnoza se obično temelji na simptomima i okidačima koje primijetiš. Ako uzrok nije jasan, obiteljski liječnik uputit će te alergologu na kožni test, kod kojeg se koža izlaže maloj količini alergena, ili na krvne pretrage.

Temelj olakšanja je izbjegavanje alergena, a simptome mogu ublažiti i lijekovi:

1. Antihistaminici sprječavaju djelovanje histamina i smanjuju svrbež, kihanje i curenje iz nosa. Neki uspavljuju, pa pazi ako ih uzimaš tijekom dana; postoje i oni koji ne uspavljuju.
2. Kortikosteroidni sprejevi za nos smanjuju upalu, začepljenost, kihanje i svrbež. Često su prvi izbor, a neki su dostupni bez recepta.
3. Dekongestivi sužavaju krvne žile u nosu i smanjuju začepljenost. Sprej za nos s dekongestivom ne koristi dulje od 5 do 7 dana, jer dulja upotreba može izazvati povratnu začepljenost.
4. Sprej s kromoglikatom može spriječiti otpuštanje histamina ako se počne koristiti prije izlaganja alergenu.
5. Kapi za oči ublažavaju svrbež i suzenje očiju.
6. Imunoterapija (injekcije ili tablete pod jezik) postupno smanjuje osjetljivost na određeni alergen. Preporučuje je alergolog osobama s teškim simptomima ili kad drugi lijekovi ne pomažu, a kod nekih ublažava tegobe godinama.

I lijekove bez recepta najbolje je odabrati uz savjet liječnika ili ljekarnika. Ako ih trebaš dulje od nekoliko dana, javi se liječniku.

Što prirodno može pomoći kod alergije?

Prirodni pristupi mogu pomoći da se simptomi lakše podnose, ali ne zamjenjuju terapiju koju propiše liječnik.

Ispiranje nosa slanom otopinom. Pomiješaj toplu vodu s otprilike četvrtinom čajne žličice soli i četvrtinom žličice sode bikarbone i isperi nos bocom za ispiranje ili posudicom za ispiranje sinusa. Koristi destiliranu, sterilnu ili prethodno prokuhanu i ohlađenu vodu, a posudu nakon svake upotrebe isperi i ostavi da se osuši na zraku.

Za neke biljne pripravke dokazi su ograničeni ili pomiješani:

• Repuh. Neka istraživanja pokazuju da posebno pročišćeni ekstrakt lista repuha ublažava simptome peludne groznice slično nekim antihistaminicima. Sirova biljka sadrži pirolizidinske alkaloide koji mogu oštetiti jetru, pa dolaze u obzir samo pripravci bez tih alkaloida, i to uz savjet liječnika.
• Kvercetin se nalazi u luku, jabukama, kaparima i crnom čaju. Laboratorijska istraživanja pokazuju da može smanjiti otpuštanje histamina, ali dokazi kod ljudi su ograničeni.
• Kopriva. Neki koriste liofilizirano lišće koprive, ali nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala da djeluje.
• Kalcij se ponekad spominje u vezi s alergijama, no za ublažavanje simptoma alergijskog rinitisa nema dovoljno dokaza.

Prije bilo kojeg biljnog pripravka razgovaraj s liječnikom, jer neki mogu imati nuspojave ili djelovati s lijekovima koje uzimaš.

Heprocet je dodatak prehrani s propolisom, pčelinjom peludi i kalcijem. Nije zamjena za lijekove protiv alergije, a osobe alergične na pelud ili pčelinje proizvode prije uzimanja se trebaju posavjetovati s liječnikom. Za normalnu funkciju imunosnog sustava važna je raznolika prehrana.

Kako spriječiti alergijski rinitis?

Alergijski rinitis ne može se uvijek spriječiti, ali manje izlaganje alergenima osjetno smanjuje tegobe:

1. Izbjegavaj diranje lica i trljanje očiju ili nosa.
2. Tijekom proljeća, ljeta i rane jeseni drži prozore u stanu i automobilu zatvorenima, osobito ujutro.
3. Kod alergije na pelud prati peludnu prognozu i peludni kalendar te prema njima prilagodi aktivnosti na otvorenom.
4. Kad se vratiš kući, presvuci se i operi kosu, jer se pelud zadržava u kosi i na odjeći. U sezoni ne suši rublje vani.
5. Prekrij jastuke, madrace i okvire kreveta zaštitnim navlakama protiv grinja.
6. Koristi filtere u usisavaču i klima uređaju, a zračne filtere čisti redovito. Može pomoći i pročišćivač zraka.
7. Usisavaj dva puta tjedno; ako si alergičan na prašinu, pritom nosi masku.
8. Vani nosi šešir i sunčane naočale koje štite oči od peludi.
9. Redovito peri ruke.

Kako se pripremiti prije sezone alergija

Pripremu je najbolje započeti nekoliko tjedana prije početka cvatnje biljaka na koje si alergičan.

• Ako koristiš lijekove koje ti je propisao liječnik, s njima počni na vrijeme, prema njegovoj uputi, a ne tek kad tegobe krenu.
• Jedi raznoliko, s dosta voća i povrća te namirnicama poput masne ribe, češnjaka, đumbira, špinata i kelja.
• Osiguraj dovoljno sna svake noći.
• Smanji stres, primjerice šetnjama, tehnikama disanja ili mindfulnessom.
• Redovito čisti dom od prašine i plijesni, koje također mogu pojačati simptome.

Alergije i san

Alergijski rinitis često remeti san, a loš san pojačava umor i otežava podnošenje simptoma. Tijekom sna tijelo proizvodi citokine, proteine važne za imunosni odgovor, a nedostatak sna povezan je s većom sklonošću infekcijama.

Alergije najčešće kvare san ovako:

• začepljen nos otežava disanje,
• kašalj i kihanje prekidaju duboki san,
• svrbež očiju i nosa smanjuje udobnost tijekom noći.

Što možeš napraviti:

• Prije spavanja se istuširaj i presvuci, da pelud ne završi na jastuku.
• U sezoni peludi drži prozor spavaće sobe zatvorenim, a kućne ljubimce izvan kreveta.
• Posteljinu peri jednom tjedno na višoj temperaturi i koristi navlake protiv grinja.
• Drži redovit raspored spavanja te tamnu i prohladnu spavaću sobu.
• Izbjegavaj alkohol i kofein navečer.

Više o snu pročitaj u člancima Zašto je san toliko važan i Nesanica.

Prirodni načini za ublažavanje alergijskog kašlja

• Inhalacija parom: udisanje tople pare može ublažiti nadraženost dišnih putova. Eterična ulja ne koristi kod male djece i osoba s astmom bez savjeta liječnika.
• Topli čaj s medom: med može umiriti nadraženo grlo. Djeci mlađoj od godine dana med se ne daje.
• Manje alergena u kući: redovito čišćenje, pročišćivač zraka i manje boravka vani kad je koncentracija peludi visoka smanjuju izloženost alergenima koji izazivaju kašalj.

Ako je kašalj dugotrajan, javlja se s piskutanjem ili otežanim disanjem, posavjetuj se s liječnikom.

Alergijski rinitis i astma

Astma i alergijski rinitis često su povezani. Više od 80 % ljudi s astmom ima i alergijski rinitis, dok 10–40 % osoba s alergijskim rinitisom razvije astmu.

Alergijski rinitis u djetinjstvu povećava rizik od astme kasnije u životu, osobito kad je trajan.

Zaključak

Alergijski rinitis može jako utjecati na kvalitetu života. Začepljen nos, kihanje i curenje nosa iscrpljuju, no postoji mnogo načina da se tegobe ublaže.

Najviše pomaže upoznati vlastite okidače, pratiti peludni kalendar i na vrijeme dogovoriti terapiju s liječnikom. Tako sezonu alergija možeš provesti s puno manje nelagode.

Često postavljena pitanja

Članak je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika.