Dijabetičari smiju jesti med u malim količinama, ali samo uračunat u dnevni unos ugljikohidrata i uz praćenje šećera u krvi. Med je, kao i šećer, uglavnom glukoza i fruktoza: nešto sporije podiže šećer u krvi od bijelog šećera, ali ga i dalje podiže, pa nije „zdrava” zamjena za šećer.
U ovom članku saznaj kako med utječe na šećer u krvi, koliki mu je glikemijski indeks u usporedbi sa šećerom, po čemu se med i šećer zapravo razlikuju i kako ga pametno koristiti, s dijabetesom ili bez njega.
Dijabetes i šećer u krvi
Dijabetes je kronična bolest u kojoj tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može učinkovito koristiti. Zato je kod dijabetesa ključna kontrola unosa ugljikohidrata, a osobito brzih šećera poput saharoze, glukoze i fruktoze, koji brzo ulaze u krvotok.
Smiju li dijabetičari jesti med?
Med nije zabranjena namirnica, ali nema ni posebnu prednost. Može se pojesti u maloj količini, na primjer žličica uz doručak, ako je uračunata u ukupne ugljikohidrate obroka. Koliko i koliko često ovisi o tipu dijabetesa, terapiji i tome kako tvoj organizam reagira, pa je to najbolje dogovoriti s liječnikom ili nutricionistom.
Sirovi i tamniji medovi sadrže nešto više enzima i polifenola, ali za šećer u krvi važnija je količina nego vrsta meda.
Glikemijski indeks meda i šećera
Glikemijski indeks (GI) pokazuje koliko brzo namirnica podiže šećer u krvi u usporedbi s čistom glukozom. Što med ima više fruktoze, to mu je GI niži, pa se razlikuje od vrste do vrste.
| Namirnica | Glikemijski indeks (približno) | Napomena |
|---|---|---|
| Glukoza | 100 | referentna vrijednost |
| Bijeli šećer (saharoza) | oko 65 | pola glukoze, pola fruktoze |
| Med, prosjek različitih vrsta | oko 55–60 | ovisi o omjeru glukoze i fruktoze |
| Bagremov med | oko 30-ih | najviše fruktoze, sporo kristalizira |
| Fruktoza | oko 20 | ali opterećuje jetru u većim količinama |
GI ne govori sve. Za šećer u krvi važno je i glikemijsko opterećenje, koje uzima u obzir količinu. Žličica meda uz obrok s vlaknima i bjelančevinama podiže šećer u krvi puno manje od zaslađenog napitka popijenog natašte.
Med ili šećer: po čemu se razlikuju
| Med | Bijeli šećer | |
|---|---|---|
| Sastav | oko 80 % šećera (fruktoza i glukoza), oko 17 % vode | gotovo 100 % saharoza |
| Kalorije u žlici | oko 64 kcal (21 g) | oko 48 kcal (12 g) |
| Slatkoća | slađi, često treba manje | referentna |
| Ostale tvari | male količine minerala, vitamina B skupine, enzima i polifenola | nema |
| Slobodni šećer prema WHO-u | da | da |
Polifenoli u medu imaju antioksidativna svojstva u laboratorijskim uvjetima, ali u količinama koje se uobičajeno jedu njihov je doprinos malen u usporedbi s voćem i povrćem. Neka istraživanja upućuju na blago povoljan učinak meda na masnoće u krvi, ali rezultati su neujednačeni i ne opravdavaju veći unos meda.
Kako uklopiti med ako imaš dijabetes
- Mala količina. Žličica meda (oko 7 g, oko 6 g ugljikohidrata) uračunata u ugljikohidrate obroka.
- Uz obrok, ne samostalno. Med pojedi uz hranu bogatu vlaknima i bjelančevinama, na primjer u zobenoj kaši s orašastim plodovima, a ne u zaslađenom napitku.
- Prati šećer u krvi. Izmjeri šećer prije i dva sata nakon obroka s medom kako bi vidio kako tvoj organizam reagira.
- Dogovori s liječnikom. Osobito ako uzimaš inzulin ili lijekove koji mogu izazvati hipoglikemiju.
Kod blage hipoglikemije smjernice navode oko 15 g brzih ugljikohidrata, što odgovara otprilike jednoj žlici meda, i ponovnu provjeru šećera nakon 15 minuta.
Kako zamijeniti šećer medom bez dijabetesa
Ako nemaš dijabetes, med može zamijeniti dio šećera, ali najviše pomaže kad ukupno zaslađuješ manje. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da slobodni šećeri, uključujući med, čine manje od 10 % dnevnog energetskog unosa. Za odraslu osobu to je otprilike 50 g šećera dnevno iz svih izvora, odnosno manje od tri žlice meda ako je to jedini izvor.
- Napitci: čaj, limunada ili smoothie, uz manje meda nego što bi stavio šećera.
- Deserti: palačinke, zobena kaša, kolači; u pečenju smanji tekućinu i temperaturu jer med brže tamni.
- Preljevi: salata s medom, limunom i maslinovim uljem.
- Ljeti: za hidrataciju je najbolja obična voda, a ne zaslađeni napitci.
Često postavljena pitanja
Smiju li dijabetičari jesti med?
Smiju, u malim količinama, ako je med uračunat u dnevni unos ugljikohidrata i ako prate razinu šećera u krvi. Količinu je najbolje dogovoriti s liječnikom ili nutricionistom, jer ovisi o tipu dijabetesa i terapiji.
Je li med bolji od šećera za dijabetičare?
Malo, ali ne bitno. Med u prosjeku ima nešto niži glikemijski indeks od bijelog šećera, ali je i dalje šećer i podiže šećer u krvi. Žlica meda ima više kalorija od žlice šećera, pa zamjena ima smisla samo ako ukupno zaslađuješ manje.
Koji med ima najniži glikemijski indeks?
Bagremov med, jer ima najviše fruktoze. U međunarodnim tablicama njegov je glikemijski indeks oko 30-ih, dok medovi s više glukoze imaju glikemijski indeks i do 60-ih. Razlike su ipak manje važne od količine.
Koliko meda dnevno je razumno?
Za osobu bez dijabetesa med se ubraja u slobodne šećere, koje treba ograničiti na manje od 10 % dnevnog energetskog unosa. Kod dijabetesa razumna je žličica, uračunata u obrok i uz praćenje šećera u krvi.
Može li se med koristiti kod hipoglikemije?
Može. Smjernice za liječenje blage hipoglikemije navode oko 15 g brzih ugljikohidrata, što odgovara otprilike jednoj žlici meda, pa ponovnu provjeru šećera nakon 15 minuta. Postupak dogovori sa svojim liječnikom.
Izvori
- Atkinson FS, Foster-Powell K, Brand-Miller JC. International tables of glycemic index and glycemic load values: 2008. Diabetes Care. 2008;31(12):2281–2283. doi.org/10.2337/dc08-1239
- World Health Organization. Guideline: Sugars intake for adults and children. Geneva: WHO; 2015. who.int
Članak je informativan i ne zamjenjuje savjet liječnika ili nutricionista. Med je hrana, a ne lijek.
