Osteoartritis - Kronična Bolest Kostiju - Uzroci i Liječenje

ŠTO ĆEŠ SVE PROČITATI U TEKSTU

• Što je osteoartritis

• 9 najčešćih uzroka osteoartritisa

• Simptomi osteoartritisa

• Koje vježbe treba raditi

• Liječenje osteoartritisa

• Najčešće postavljenja pitanja

Što je Osteoartritis?

Osteoartritis je najčešći oblik artritisa, to je progresivna i degenerativna bolest uzrokovana propadanjem hrskavice. Poznat je još po imenima artroza ili osteoartroza.

Najčešće se pojavljuje u kuku i koljenu i slovi za drugu bolest po redu koja uzrokuje kroničnu onesposobljenost. Rana intervencija osteoartritisa je ključna jer lijek ne postoji no napredovanje osteoartritisa može se usporiti određenim postupcima.

Uzroci Osteoartritisa

Osnovni uzrok osteoartritisa je propadanje hrskavice. Iako se može pojaviti bilo gdje u tijelu, najčešće pogađa kuk, koljeno, zglobove ruku te kralježnicu. Sama pojava artritisa ovisi o načinu života i koliko su se zglobovi trošili kroz vrijeme.

Osobe koje su se intenzivno bavile sportom ili radile teži fizički posao imaju veću vjerojatnost da će oboljeti. Ako se zglob pretjerano trošio s vremenom, dolazi do zadebljanja i iskrivljenja kosti i kretanje postaje bolno i ograničeno te dolazi do atrofije mišića uslijed nekorištenja istih.

Faktori koji povećavaju rizik od razvijanja osteoartritisa:

• Starenje

• Intenzivno bavljenje sportom

• Pretilost

• Repetitivni i pretjerani pokreti zgloba

• Traume zgloba

• Upale zgloba

• Dijabetes i poremećaji krvotoka

• Genetika

• Spol

Starenje

Osteoartritis je povezan s procesom starenja. Najčešće se javlja nakon 40. godine i u većini slučajeva nije opasna po život. 9 od 10 osoba iskusi neki oblik osteoartroze.

Intenzivno Bavljenje Sportom

Nerijetko se događa da profesionalni sportaši nakon nekog vremena obole od artroze zbog intenzivnih treninga koji brže troše hrskavicu. Neki od sportova u kojima se češće pojavljuju oblici artroze su nogomet, balet, tenis, trčanje, itd.

No to su rezultati studija na profesionalnim sportašima koji većinu svog života treniraju i rekreativci nemaju razloga za brigu osim ako ne dođe do ozlijede ili se vježbe ne izvode pravilno što potencijalno dovodi do prevelikog pritiska na određeni zglob.

Pretilost

Pretilost je uzrok mnogih bolesti i smatra se jednim od najvećih neprijatelja zdravlja. Veća tjelesna težina uzrokuje i veći pritisak na kosti i zglobove, koji se onda troše više i brže nego kod osobe manjeg indeksa tjelesne mase.

Repetitivni i Pretjerani Pokreti Zgloba

Slično kao kod sportaša, neki poslovi zahtijevaju nelagodne pozicije u kojima se radi, što dovodi ka pretjeranom opterećenju zgloba i trošenju. Neki od poslova koji su pogođeni osteoartritisom su postavljanje keramike, poslovi u agrikulturi, poslovi čišćenja, itd.

Traume Zgloba

Traume zgloba poput iščašenja ili prijeloma kosti, mogu dovesti do oštećenja same hrskavice i nepravilnog srastanja kostiju.

Upale Zgloba

Ljudi koji primijete da im je neki zglob upaljen i ukoliko uz to imaju vrućicu ili infekciju, možda imaju artritis. Bitno je na vrijeme potražiti liječničku pomoć i usporiti progresiju bolesti.

Dijabetes i Poremećaji Krvotoka

Ukoliko imaš dijabetes, povećan je rizik da oboliš od osteoartritisa. Određeni faktori, poput oštećenja živaca, bolesti arterija i pretilost, mogu dovesti do problema s artritisom. Osim dijabetesa, određeni problemi s krvožilnim sustavom i hormonalni poremećaji mogu također pridonijeti riziku od obolijevanja.

Genetika

Unatoč manjku dokaza, postoji povezanost između artritisa i genetike te se smatra da postoji mogućnost da je ova bolest nasljedna.

Spol

Osteoartritis češće pogađa žene iznad 55 godina nego muškarce iste dobi.

Osteoartritis - Simptomi

Osteoartritis se može pojaviti u jednom ili više zglobova te uzrokovati bol, oticanje i ukočenost zahvaćenog područja. Često bolovi započinju kao blaga smetnja, no s vremenom se pogoršava do granice da ometaju svakodnevne radnje.

U krajnjim progresijama bolesti, zglob propada (degenerira) i pojavljuje se ograničenje pokreta. Bol se najčešće opisuje kao “tupa”, a s vremenom postaje sve teže kretati se nakon dužeg perioda mirovanja. Naposljetku može doći i do bolova u mirovanju. Zglob može biti vidno ili gotovo neprimjetno otečen. Također, bol se može projicirati u smislu da se osjeti u jednom području, a u stvarnosti je zahvaćen potpuno drugi zglob.

Simptomi osteoartritisa su:

Bol u Jednom ili Više Zglobova

Bolovi se često javljaju gotovo neprimjetni, no kako bolest napreduje se pogoršavaju. Na jačinu bolova može utjecati bol i hladnoća. Ukoliko osjetiš bolove više od nekoliko tjedana, potrebno je otići kod liječnika da se utvrdi točan uzrok

Ukočenost u Jednom ili Više Zglobova

Na samom početku bolesti ukočenost može biti blaga ili se može pojaviti nakon spavanja. S vremenom može uzrokovati u potpunosti ograničen pokret i bitna je rana intervencija.

Otečenost Jednog ili Više Zglobova

Ukoliko je zglob povećan ili izgleda kvrgavo, postoji mogućnost da je riječ o artritisu. Nakon nekog vremena, pogotovo ako se nalazi u rukama, može uzrokovati kvrge i deformacije.

Slabost i Gubitak Mišića oko Bolnog Područja

Dugotrajna bol u mišiću ili slabost također može biti jedan od simptoma osteoartritisa. Nakon pojave simptoma bolest najčešće sporo napreduje uzrokujući određeni stupanj nesposobnosti (invalidnosti). Ponekad propadanje zglobova prestaje ili se stanje čak poboljšava.

Osteoartritis Koljena - Razlozi i Tjelovježba

Osteoartritis koljena se najčešće javlja u srednjoj dobi te nastaje zbog postupnog trošenja zglobne hrskavice u koljenu. Trošenje i propadanje hrskavice dovodi do deformiteta čija je posljedica razvitak osteofita. Osteofiti su koštane izrasline koje uzrokuju bol.

Koljena su jedan od najpogođenijih zglobova u tijelu jer cijelog našeg života nose našu težinu. Bol se uglavnom pojavljuje kroz noć i ujutro nakon spavanja a često i nakon fizičke aktivnosti poput hodanja, trčanja ili vožnje bicikla.

Osim propisane terapije koju nam prepiše liječnik, možemo svakodnevno raditi određene vježbe koje će održati mobilnost u koljenu i poboljšati njegovu prokrvljenost.

Razgibavanje

Prije izvođenja bilo kakvih vježbi, potrebno je zagrijati sve zglobove u tijelu. To radimo pokretima naprijed-nazad ili gore-dolje, kao i kružnim pokretima.

Vježba 1 - Podizanje Opružene Noge iz Ležećeg Položaja

Legnemo na leđa, pripazimo da su lopatice spojene i da je donji dio leđa sljubljen s podlogom. Obje noge su opružene ravno na podu.

Podižemo desnu nogu prema zraku bez savijanja koljena (lijeva noga ostaje na podu), maksimalno koliko možemo i zadržimo par sekundi. Polako spustimo nogu na tlo i ponovimo s drugom nogom. Ponoviti 5-10 puta sa svakom nogom.

Vježba 2 - Stiskanje Lopte Nogama (Adukcija)

Ovu vježbu možemo izvoditi sjedeći na stolici ili ležeći na podu. U početnoj poziciji je bitno da su leđa uspravna a noge u koljenu savijene tako da tvore slovo L. Između koljena stavimo loptu i čvrsto ju stisnemo te zadržimo nekoliko sekundi. Ponoviti 10-15 puta.

Vježba 3 - Gore - Dolje

Ova vježba možda će zvučati jednostavno, no pravilna forma je jako bitna da bi se izbjegla bol uzrokovana prevelikim opterećenjem na koljeno. Stanemo uspravno, iza sebe postavimo stolicu. Ukoliko je stolica preniska, možemo dodati jastuk ili povišenje. Noge su razmaknute u širini ramena, leđa uspravna.

Stisnemo trbuh i lagano se spuštamo u sjedeću poziciju. Pripaziti na koljena koja ne smiju previše odmaći ispred nožnih prstiju. Možemo sjesti u potpunosti ako nam je teško, ili pokušati samo dotaknuti stolicu i vratiti se u početni položaj. Još jedna bitna stavka je da je pri izvođenju vježbi težište na petama i nikako na prsima. Tako se umanjuje opterećenje koljena. Ponoviti 10-15 puta.