Češnjak
Uobičajena upotreba češnjaka: kulinarstvo, prirodni antibiotik, snižavanje kolesterola, regulacija krvnog tlaka, detoksikacija organizma, potpora kardiovaskularnom zdravlju, jačanje imuniteta.

Tradicionalna upotreba
Češnjak se koristi već tisućama godina u različitim civilizacijama – od Egipta i Indije do Kine i Europe – kao prirodni lijek za mnoge zdravstvene tegobe.
U tradicionalnoj medicini često se koristio za liječenje infekcija, jačanje otpornosti i održavanje zdravlja srca i krvnih žila.
U srednjovjekovnoj Europi koristio se kao zaštita od zaraznih bolesti, dok su ga stari Grci davali sportašima za povećanje snage i izdržljivosti.
Ayurveda i tradicionalna kineska medicina i danas češnjak preporučuju za ravnotežu životne energije i pročišćavanje tijela.
Zdravstvene prednosti češnjaka – sažetak
Češnjak, jedan od najstarijih ljekovitih sastojaka, poznat je po svojim snažnim biološkim svojstvima. Sadrži sumporne spojeve, uključujući alicin, koji pokazuju antibakterijsko, antivirusno i protuupalno djelovanje (Bayan et al., 2014).
Tradicionalno se koristi za jačanje imuniteta i zaštitu od infekcija.
Znanstvena istraživanja sugeriraju da češnjak može doprinijeti snižavanju razine kolesterola, krvnog tlaka i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti (Ried et al., 2016). Također se povezuje s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima koja podržavaju zdravlje srca i krvnih žila (Sobenin et al., 2019).
Osim toga, češnjak se tradicionalno koristi za poboljšanje probave, smanjenje oksidativnog stresa i kao prirodni detoksikacijski agens (Rahman, 2007).
Istraživanja pokazuju i potencijalnu ulogu u prevenciji određenih vrsta raka zahvaljujući njegovim bioaktivnim spojevima (Nicastro et al., 2015).
Zahvaljujući širokom spektru farmakoloških svojstava, češnjak ostaje jedan od najučinkovitijih prirodnih dodataka za podršku zdravlju.
Potkrijepila znanost i istraživanja!
-
Ried, K. (2016). Garlic Lowers Blood Pressure in Hypertensive Individuals, Regulates Serum Cholesterol, and Stimulates Immunity: An Updated Meta-analysis and Review. Journal of Nutrition. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26764326/
-
Rahmani, H., et al. (2014). Garlic and cardiovascular disease: A critical review. Phytomedicine. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16484553/
-
Amagase, H. (2006). Clarifying the real bioactive constituents of garlic. Journal of Nutrition. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16484553/
-
Banerjee, S. K., & Maulik, S. K. (2002). Effect of garlic on cardiovascular disorders: A review. Nutrition Journal. https://nutritionj.biomedcentral.com/articles/10.1186/1475-2891-1-4