Fruktoza

Uobičajena upotreba fruktoze: brzi izvor energije.

Povijest

Fruktozu je otkrio francuski kemičar Augustin-Pierre Dubrunfaut 1847. godine, ali pionirsko istraživanje o fruktozi i svim tada poznatim šećerima provelo se od 1884. do 1894. godine, pod vodstvom njemačkog nobelovca Emila Fischera.

Ovaj šećer, zbog svoje sposobnosti da poboljšava apsorpciju željeza, danas je iznimno koristan osobama s anemijom. Također, fruktoza pruža brzi izvor energije, što može olakšati simptome umora i slabosti.

Međutim, važno je kontrolirati njezin unos zbog potencijalnih negativnih utjecaja na metabolizam.

Zdravstvene prednosti fruktoze – sažetak

Fruktoza, prirodni šećer prisutan u voću i medu, predmet je znanstvenih istraživanja zbog svog utjecaja na zdravlje. Iako postoje zabrinutosti zbog visokog unosa fruktoze zbog potencijalno štetnih učinaka na lipide (Gholami i sur., 2021.), umjereni unos dodane fruktoze, poput 36 g dnevno, povezan je s poboljšanom glikemijskom kontrolom bez štetnih kardiometaboličkih učinaka (Wolever, 2013.).

Osim toga, pokazalo se da fruktoza doprinosi boljoj glikemijskoj kontroli i krvnom tlaku u odnosu na druge izvore ugljikohidrata (Khan i Sievenpiper, 2016.). Fruktoza je također sastojak pčelinje peludi i meda, koji sadrži razne izvore ugljikohidrata te se smatra odličnim izvorom za suplementaciju ugljikohidratima kod pojačanih fizičkih napora (Hills i sur., 2019.).

Nadalje, fruktooligosaharidi (FOS), prirodno prisutni šećeri s potencijalno korisnim učincima, prepoznati su po svojim nutritivnim prednostima (Campbell i sur., 1997.), poput prebiotičkog učinka (Gu i sur., 2019), poboljšane apsorpcije minerala, te spriječavanja kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze (Chu i sur., 2022.; Costa i sur., 2015.).

Potkrijepila znanost i istraživanja!

• Campbell, J., Bauer, L., Fahey, G., Hogarth, A., Wolf, B., & Hunter, D. (1997). Selected fructooligosaccharide (1-ketose, nystose, and 1f-β-fructofuranosylnystose) composition of foods and feeds. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 45(8), 3076-3082. https://doi.org/10.1021/jf970087g

• Chu, J., Tian, Y., Li, Q., Liu, G., Yu, Q., Jiang, T., … & He, B. (2022). Engineering the β-fructofuranosidase fru6 with promoted transfructosylating capacity for fructooligosaccharide production. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 70(31), 9694-9702. https://doi.org/10.1021/acs.jafc.2c03981

• Costa, G., Abreu, G., Guimarães, A., Vasconcelos, P., & Guimarães, S. (2015). Fructo-oligosaccharide effects on serum cholesterol levels. an overview. Acta Cirúrgica Brasileira, 30(5), 366-370. https://doi.org/10.1590/s0102-865020150050000009.

• Gholami, J., Sohrabi, Z., Zare, M., Pourrajab, B., & Nasimi, N. (2021). The effect of honey on lipid profiles: a systematic review and meta-analysis of controlled clinical trials. British Journal of Nutrition, 127(10), 1482-1496. https://doi.org/10.1017/s0007114521002506

• Gu, J., Mao, B., Cui, S., Liu, X., Zhang, H., & Zhao, J. (2019). Metagenomic insights into the effects of fructooligosaccharides (fos) on the composition of luminal and mucosal microbiota in c57bl/6j mice, especially the bifidobacterium composition. Nutrients, 11(10), 2431. https://doi.org/10.3390/nu11102431

• Hills, S., Mitchell, P., Wells, C., & Russell, M. (2019). Honey supplementation and exercise: a systematic review. Nutrients, 11(7), 1586. https://doi.org/10.3390/nu11071586

• Khan, T. and Sievenpiper, J. (2016). Controversies about sugars: results from systematic reviews and meta-analyses on obesity, cardiometabolic disease and diabetes. Zeitschrift Für Ernährungswissenschaft, 55(S2), 25-43. https://doi.org/10.1007/s00394-016-1345-3

• Wolever, T. (2013). Is glycaemic index (gi) a valid measure of carbohydrate quality? European Journal of Clinical Nutrition, 67(5), 522-531. https://doi.org/10.1038/ejcn.2013.27