"Godinama sam mislila da imam samo 'nervozan želudac' – a zapravo me gastritis potpuno iscrpio"
Kako je jedna profesorica iz Rijeke pronašla olakšanje nakon desetljeća problema sa želucem.
Rijeka, travanj 2025. — “Imala sam osjećaj da sam probala sve – od čajeva, dijeta, tableta, do antibiotika za Helicobacter. A opet, i dalje sam se budila s kiselinom u grlu i grčem u želucu. Počela sam gubiti volju za jelom. I za životom.” – započinje svoju priču Ana M., 58-godišnja profesorica hrvatskog iz Rijeke, koja se godinama borila s gastritisom.
Ana je, poput mnogih ljudi u Hrvatskoj, godinama vjerovala da su bolovi u želucu “normalna stvar”.
“Pa svi danas imaju problema s probavom, stresom i kiselinom – zar ne?” govorila je sebi.
No ono što je počelo kao povremeno peckanje nakon kave, s vremenom se pretvorilo u svakodnevnu borbu.
“Bojala sam se svakog obroka”
Ana kaže da su joj se tegobe pojačale nakon 50. godine.
“Nisam mogla više ni pojesti nešto lagano bez osjećaja težine. Jela sam kuhanu mrkvu i dvopek, a opet sam imala osjećaj da mi želudac ‘vrišti’. Znala sam se probuditi u 2 ujutro s osjećajem žarenja u prsima i knedlom u grlu.”
Nakon niza pregleda i dijagnoze kroničnog gastritisa, propisana joj je trojna terapija za Helicobacter pylori, a zatim dugotrajna PPI terapija.
“Pomoglo je na kratko, ali čim bih prestala s tabletama – simptomi bi se vratili. I još jače. Osjećala sam se izgubljeno.”
Prvi put je čula za Gastrocet od susjede koja je medicinska sestra
“Moja susjeda, koja je medicinska sestra, spomenula mi je Gastrocet – prirodni dodatak s propolisom i đumbirom. Rekla je da njezina sestra slične simptome drži pod kontrolom zahvaljujući njemu.”
Ana je isprva bila skeptična, jer “ništa prirodno joj nije pomoglo ranije”, ali odlučila je pokušati.
Nakon 2 tjedna – prvi znak olakšanja
“Neću lagati – nisam očekivala čudo. Ali nakon dva tjedna uzimanja Gastroceta, primijetila sam da više ne analiziram svaki zalogaj. Prestala sam se buditi s kiselinom. Po prvi put sam popila kavu – i nisam osjetila ‘peckanje’.”
Sada je već 3 mjeseca na Gastrocetu, a kako kaže, život joj se promijenio.
🌿 Što je Gastrocet?
Gastrocet je dodatak prehrani hrvatske tvrtke Hedera d.o.o., razvijen u suradnji s gastroenterolozima i testiran na tisućama ljudi. Sadrži propolis, pčelinju pelud i đumbir, koji imaju protuupalno, regenerativno i umirujuće djelovanje na želudac i crijeva.
📌 Propolis štiti želučanu sluznicu i smanjuje upale.
📌 Pelud podržava probavu i vraća energiju.
📌 Đumbir smanjuje mučninu i osjećaj težine u želucu.
Proizvod je dostupan i u ljekarnama, a sve više liječnika ga preporučuje kao prirodnu podršku za probavne probleme, ali i kod dugotrajnih tegoba poput žgaravice, refluksa, nadutosti i gastritisa.
Što kaže struka?
dr. sc. Saša Radić inžinjer kemije i istraživač iz Hrvatske, potpisuje više znanstvenih radova o djelovanju propolisa, peludi i đumbira na sluznicu probavnog sustava.
“Propolis, pelud i đumbir ima snažna antimikrobna i protuupalna svojstva. Kod osoba s gastritisom ili oštećenjem sluznice želuca, prirodni spojevi poput flavonoida mogu značajno pomoći u regeneraciji i zaštiti tkiva.”
Istraživanja Radićevog tima su iznimno cijenjeni u znanstvenom svijetu, a surađuju i s Institutom Ruđer Bošković.
Na slici: dr. sc. Saša Radić, obiteljska fotografija
Gastrocet je promijenio živote mnogima
“Gastrocet pijem već 2 mjeseca. Nakon godina dijeta i tableta, napokon imam osjećaj da se mogu opustiti za stolom.”
Branka K., 61
Velika Gorica
“Nakon terapije za helikobakter osjećao sam se kao zombi. Gastrocet me doslovno vratio u život.”
Miro T., 52
Split
“Nisam više ‘ta osoba’ koja u restoranu uzima samo kuhanu rižu. Hvala!”
Ljiljana B, 53
Pula
Gdje se može nabaviti Gastrocet?
Gastrocet je dostupan putem službene web stranice proizvođača uz uštedu i u odabranim ljekarnama.
💚 Proizvodi ga Hedera d.o.o., hrvatska obiteljska tvrtka s više od 30 godina iskustva.
🌿 100% prirodan, bez kemije i nuspojava.
POSEBNA PONUDA ZA ČITATELJE – SAMO DANAS
Olakšaj si sve probavne probleme uz uštedu
Potvrdila znanost
1 Antoniewicz, J., Jakubczyk, K., Gutowska, I., & Janda, K. (2021). Ginger (Zingiber officinale) – a spice with therapeutic properties. Medycyna Ogólna I Nauki O Zdrowiu, 27(1), 40-44. https://doi.org/10.26444/monz/134013
Butt, M. and Sultan, M. (2011). Ginger and its health claims: molecular aspects. Critical Reviews in Food Science and Nutrition, 51(5), 383-393. https://doi.org/10.1080/10408391003624848
Khodaie, L. and Sadeghpoor, O. (2015). Ginger from ancient times to the new outlook. Jundishapur Journal of Natural Pharmaceutical Products, 10(1). https://doi.org/10.17795/jjnpp-18402
2 Butt, M. and Sultan, M. (2011). Ginger and its health claims: molecular aspects. Critical Reviews in Food Science and Nutrition, 51(5), 383-393. https://doi.org/10.1080/10408391003624848
Khodaie, L. and Sadeghpoor, O. (2015). Ginger from ancient times to the new outlook. Jundishapur Journal of Natural Pharmaceutical Products, 10(1). https://doi.org/10.17795/jjnpp-18402
3 Radic, B., Radic, S., Masek, T., & Suran, J. (2024). Anti-wrinkle efficacy of standardized phenolic acids polymer extract (pape) from propolis: implications for anti-aging and skin health.. https://doi.org/10.21203/rs.3.rs-4139576/v1
Šuran, J., Cepanec, I., Mašek, T., Starčević, K., Tlak Gajger, I., Vranješ, M., Radić, B., Radić, S., Kosalec, I., & Vlainić, J. (2021). Nonaqueous Polyethylene Glycol as a Safer Alternative to Ethanolic Propolis Extracts with Comparable Antioxidant and Antimicrobial Activity. Antioxidants, 10 (6), 978. DOI: 10.3390/antiox10060978
Šuran, J., Aladrović, J., Beer Ljubić, B., Vlainić, J., Mamić, M., Radić, B., Bačić, G., Mačešić, N., Benić, M., Kostelić, A., Božić, F., Pavasović, H., & Radin, L. (2020). The antioxidant effect of the novel bee-product based intramammary formulation Apimast® in dairy cattle. Veterinarski arhiv, 90, 225-233. DOI: 10.24099/vet.arhiv.0865
Dudoit, A., Cardinault, N., Mertz, C., Chillet, M., & Brat, P. (2021). Antifungal activities of propolis and its main components with an emphasis against phytopathogenic fungi. Journal of Apicultural Science, 65(1), 5-24. https://doi.org/10.2478/jas-2021-0013
Tao, Y., Wang, D., Hu, Y., Huang, Y., Yu, Y., & Wang, D. (2014). The immunological enhancement activity of propolis flavonoids liposomein vitroandin vivo. Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, 2014, 1-8. https://doi.org/10.1155/2014/483513
Yıldırım, A., Duran, G., Duran, N., Jenedi, K., Bolgül, B., Miraloğlu, M., … & Muz, M. (2016). Antiviral activity of hatay propolis against replication of herpes simplex virus type 1 and type 2. Medical Science Monitor, 22, 422-430. https://doi.org/10.12659/msm.897282
4 Šuran, J. (2022). Beehives as a Natural Source of Novel Antimicrobials. In M. Rai & I. Kosalec (Eds.), Promising Antimicrobials from Natural Products. Springer, Cham. https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-030-83504-0_15
Šuran, J., Cepanec, I., Mašek, T., Radić, B., Radić, S., Tlak Gajger, I., & Vlainić, J. (2021). Propolis Extract and Its Bioactive Compounds-From Traditional to Modern Extraction Technologies. Molecules, 26(10), 2930. DOI: 10.3390/molecules26102930
Braakhuis, A. (2019). Evidence on the health benefits of supplemental propolis. Nutrients, 11(11), 2705. https://doi.org/10.3390/nu11112705
Ekeuku, S. and Chin, K. (2021). Application of propolis in protecting skeletal and periodontal health—a systematic review. Molecules, 26(11), 3156. https://doi.org/10.3390/molecules26113156
Mujica, V., Orrego, R., Pérez, J., Romero, P., Ovalle, P., Zúñiga-Hernández, J., … & Leiva, E. (2017). The role of propolis in oxidative stress and lipid metabolism: a randomized controlled trial. Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, 2017, 1-11. https://doi.org/10.1155/2017/4272940
Nassar, S., Mohamed, A., Soufy, H., Nasr, S., & Mahran, K. (2012). Immunostimulant effect of egyptian propolis in rabbits. The Scientific World Journal, 2012, 1-9. https://doi.org/10.1100/2012/901516Rao, P., Sammugam, L., Ramesh, N., & Gan, S. (2017). Honey, propolis, and royal jelly: a comprehensive review of their biological actions and health benefits. Oxidative Medicine and Cellular Longevity, 2017, 1-21. https://doi.org/10.1155/2017/1259510
Rao, P., Sammugam, L., Ramesh, N., & Gan, S. (2017). Honey, propolis, and royal jelly: a comprehensive review of their biological actions and health benefits. Oxidative Medicine and Cellular Longevity, 2017, 1-21. https://doi.org/10.1155/2017/1259510
Seven, P., Seven, İ., Baykalır, B., Mutlu, S., & Salem, A. (2018). Nanotechnology and nano-propolis in animal production and health: an overview. Italian Journal of Animal Science, 17(4), 921-930. https://doi.org/10.1080/1828051x.2018.1448726
Tao, Y., Wang, D., Hu, Y., Huang, Y., Yu, Y., & Wang, D. (2014). The immunological enhancement activity of propolis flavonoids liposomein vitroandin vivo. Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, 2014, 1-8. https://doi.org/10.1155/2014/483513
5 Denisow, B. and Denisow-Pietrzyk, M. (2016). Biological and therapeutic properties of bee pollen: a review. Journal of the Science of Food and Agriculture, 96(13), 4303-4309. https://doi.org/10.1002/jsfa.7729
Nicolson, S., Neves, S., Human, H., & Pirk, C. (2018). Digestibility and nutritional value of fresh and stored pollen for honey bees (Apis mellifera scutellata). Journal of Insect Physiology, 107, 302-308. https://doi.org/10.1016/j.jinsphys.2017.12.008
Pasquale, G., Alaux, C., Conte, Y., Odoux, J., Pioz, M., Vaissière, B., … & Decourtye, A. (2016). Variations in the availability of pollen resources affect honey bee health. Plos One, 11(9), e0162818. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0162818
* Prema rezultatima internih anketa preko 80% Hedera korisnika primjeti pozitivne zdravstvene učinke nakon 2 do 4 tjedna korištenja dodataka prehrani.