Reumatoidni artritis: Simptomi, uzroci i liječenje
Što je reumatoidni artritis?
Reumatoidni artritis (RA) je autoimuna i upalna bolest, što znači da imunološki sustav greškom napada zdrave stanice u tijelu, uzrokujući upalu (bolno oticanje) na zahvaćenim dijelovima tijela.
Ova kronična bolest uglavnom napada zglobove, i to obično više zglobova istovremeno. Reumatoidni artritis najčešće zahvaća zglobove na rukama, zapešćima i koljenima. U zglobovima zahvaćenim reumatoidnim artritisom, membrana koja omotava zglob (sinovijalna membrana) postaje upaljena, što uzrokuje oštećenje tkiva zgloba. Takva oštećenja dovode do dugotrajne ili kronične boli, nestabilnosti i deformacije zglobova.
Osim što napada zglobove, reumatoidni artritis može utjecati na druga tkiva u tijelu te uzrokovati razne probleme u organima poput srca, pluća i očiju.
Bee Flexi
prirodno rješenje za zdrave i agilne zglobove
Koji su simptomi reumatoidnog artritisa?
Kod reumatoidnog artritisa, postoje trenuci u kojima se simptomi pojačavaju i trenuci kada simptomi lagano popuštaju (remisija).
Znakovi reumatoidnog artritisa uključuju:
-
Nelagoda ili bol u zglobovima
-
Ukočenost u zglobovima
-
Osjetljivost i oticanje zglobova
-
Gubitak težine
-
Povišena tjelesna temperatura
-
Iscrpljenost, slabost i umor
Iako je bol kod reumatoidnog artritisa najčešće simetrična, odnosno pojavljuje se s obje strane, ipak postoji mogućnost da bolovi zahvate samo jednu stranu tijela.
Što uzrokuje reumatoidni artritis?
Reumatoidni artritis rezultat je imunološkog odgovora u kojem imunološki sustav napada vlastite zdrave stanice. Specifični uzroci reumatoidnog artritisa su nepoznati, no postoje faktori koji mogu povećati rizik od razvoja bolesti, a to su sljedeći:
-
Dob. Reumatoidni artritis može započeti u bilo kojoj dobi, ali vjerojatnost se povećava s godinama. Prema istraživanjima, ova bolest najčešće se pojavljuje kod osoba u šezdesetim godinama života.
-
Spol. Slučajevi oboljenja od reumatoidnog artritisa su dva do tri puta češći kod žena nego kod muškaraca.
-
Genetika. Postoje određeni genski faktori koji kod osoba što ih nose povećavaju rizik za razvoj reumatoidnog artritisa. Radi se o se humanim leukocitnim antigena (HLA) razreda II. Rizik od razvoja RA može biti jako visok kada su osobe koje nose ovaj gen izložene faktorima poput pušenja, ili kod osoba koje su pretile.
-
Pušenje. Različita istraživanja pokazala su da pušenje cigareta povećava rizik za razvoj reumatoidnog artritisa.
-
Rana izloženost određenim tvarima. Primjerice, jedno istraživanje utvrdilo je da su djeca čije su majke pušile imala dvostruko veći rizik od razvoja reumatoidnog artritisa u odrasloj dobi.
-
Pretilost. Studije koje su istraživale ulogu pretilosti također su otkrile da što je osoba više pretila, to je veći njen rizik od razvoja RA.
Karakteristike koje smanjuju rizik od reumatoidnog artritisa
Za razliku od navedenih čimbenika koji povećavaju rizik od razvoja reumatoidnog artritisa, postoji jedan poznat čimbenik koji smanjuje rizik od razvoja reumatoidnog artritisa, a to je dojenje. Istraživanja su pokazala da žene koje su dojile svoju novorođenčad imaju smanjen rizik od razvoja reumatoidnog artritisa.
Dijagnoza reumatoidnog artritisa
Dijagnostika reumatoidnog artritisa provodi se detaljnim pregledom simptoma, fizičkim pregledom te izvođenjem rendgenskih snimaka i određenih laboratorijskih testova.
Primjetiš li simptome koji upućuju na reumatoidni artritis, važno je da se što ranije obratiš svom liječniku, koji će te uputiti liječniku specijaliziranom za liječenje artritisa - reumatologu. Ovo je iznimno bitno jer znakovi RA nisu specifični i mogu izgledati kao simptomi drugih upalnih bolesti zglobova, poput osteoartritisa.
Ako se reumatoidni artritis dijagnosticira unutar 6 mjeseci od pojave simptoma, veće su šanse za usporavanje ili zaustavljanje napredovanja ove kronične bolesti. Dijagnoza i učinkoviti tretmani, posebno tretmani koji potiskuju ili kontroliraju upalni proces, mogu pomoći u smanjenju štetnih učinaka RA.
Liječenje reumatoidnog artritisa
Reumatoidni artritis liječi se određenim lijekovima i promjenom načina života. Terapija za RA obično uključuje korištenje lijekova koji usporavaju bolest i sprječavaju deformitet zglobova - antireumatici ili DMARD lijekovi (eng. disease modifying antirheumatic drugs).
Na početku liječenja, moguće je da će ti liječnik pripisati nesteroidne antiinflamatorne lijekove (NSAIL), no antireumatici učinkovitiji su u liječenju te će stručnjaci često, posebno kod pacijenata s umjerenim do teškim reumatoidnim artritisom, odmah započeti terapiju antireumaticima.
Moguće komplikacije povezane s reumatoidnim artritisom
Osim što ima mnoge fizičke posljedice povezane sa zdravljem, reumatoidni artritis također može ostaviti posljedice na tvoj društveni život te smanjiti kvalitetu života.
Osobe s reumatoidnim artritisom imaju veći rizik od razvoja drugih kroničnih bolesti, poput bolesti srca i dijabetesa. Kako bi se spriječio razvoj bolesti srca kod osoba s reumatoidnim artritisom, liječenje se, osim klasičnog liječenja za RA, usmjerava na smanjenje faktora rizika za bolesti srca. Primjerice, liječnik će savjetovati pacijenta s RA da prestane pušiti i izgubi težinu.
Reumatoidni artritis također ti može znatno otežati produktivnost i efikasnost na poslu. Odrasle osobe s RA manje su vjerojatno zaposlene u usporedbi s onima koji nemaju RA, a najviši gubitak radnih mjesta među osobama s RA je među onima čiji su poslovi fizički zahtjevni.
Kako zaustaviti reumatoidni artritis?
Reumatoidni artritis utječe na mnoge aspekte svakodnevnog života, uključujući rad, slobodno vrijeme i društvene aktivnosti. S obzirom da se radi o kroničnoj bolesti, ne može se u potpunosti spriječiti ili izliječiti. Srećom, postoji nekoliko strategija koje će ti pomoći znatno ublažiti simptome reumatoidnog artritisa te poboljšati tvoju kvalitetu života.
-
Fizička aktivnost. Stručnjaci preporučuju umjerenu fizičku aktivnost za odrasle osobe, a to obuhvaća minimalno 150 minuta tjedno. Hodanje, plivanje ili vožnja bicikla 30 minuta dnevno može ti uvelike olakšati simptome reumatoidnog artritisa. Ovih 30 minuta možeš podijeliti i na tri odvojena desetominutna razdoblja tijekom dana. Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od razvoja drugih stanja ili kroničnih bolesti, poput bolesti srca, depresije, dijabetesa ili anksioznosti.
-
Fizikalna terapija ili zdravstveni fitness. Ako se brineš da će ti samostalno vježbanje pogoršati simptome artritisa, fizikalna terapija ili zdravstveni fitness odličan su izbor, s obzirom da su vođeni stručnjacima - fizioterapeutima. Moguće je da će te tvoj liječnik uputiti na fizikalnu terapiju.
-
Prestanak pušenja. Pušenje cigareta pogoršava bolest, a može uzrokovati i druge zdravstvene probleme. Pušenje također može otežati održavanje tjelesne aktivnosti, što je važan dio upravljanja reumatoidnim artritisom.
-
Održavaj zdravu tjelesnu težinu. Pretilost može uzrokovati brojne probleme za osobe s reumatoidnim artritisom, stoga je od iznimne važnosti održavanje tjelesne težine.
Bee Flexi
prirodno rješenje za zdrave i agilne zglobove
ZAKLJUČAK
Reumatoidni artritis predstavlja izazovnu bolest koja može ozbiljno utjecati na kvalitetu života pacijenta. Od ključne je važnosti da se obratiš svom liječniku ukoliko primijetiš simptome koji mogu upućivati na reumatoidni artritis kako bi se na vrijeme postavila dijagnoza i započelo s liječenjem.
Osim terapije propisane od strane reumatologa, fizička aktivnost igra bitnu ulogu u procesu upravljanja ovom bolešću, pružajući brojne koristi kao što su smanjenje boli i rizika od razvoja drugih kroničnih bolesti.
Općenito, vođenje zdravog načina života i održavanje tjelesne težine mogu ti pomoći u prevenciji razvoja reumatoidnog artritisa, kao i drugih potencijalnih bolesti.