Toplinski udar: Uzroci, simptomi, liječenje i kako ga spriječiti

Toplinski udar stanje je do kojeg dolazi uslijed hipertermije, odnosno pregrijavanja tijela, i to kada tjelesna temperatura poraste na 40°C ili više. Obično nastaje kao rezultat dugotrajnog izlaganja visokim temperaturama ili tjelesnog napora u takvim uvjetima, a najčešće se događa u ljetnim mjesecima.
Radi se o životno opasnom stanju te zahtijeva hitno liječenje. Ukoliko se pravovremeno ne liječi, toplinski udar može iznimno brzo oštetiti mozak, srce, bubrege i mišiće. Odgađanjem liječenja povećava se rizik od ozbiljnih komplikacija ili smrti.
Toplinski udar jedan je od tri toplinske bolesti, a ujedno i najozbiljniji. Osim toplinskog udara, u toplinske bolesti ubrajamo toplinske grčeve i toplinsku iscrpljenost.
Uzroci toplinskog udara
Toplinski udar može nastati iz sljedećih razloga:
Boravak na visokim temperaturama
U slučaju klasičnog toplinskog udara, boravak na jako vrućem mjestu dovodi do porasta tjelesne temperature.
Ova vrsta toplinskog udara obično se javlja nakon izlaganja vrućem i vlažnom vremenu, posebno u duljem vremenskom razdoblju, a najčešće se javlja kod starijih odraslih osoba i osoba s kroničnim bolestima.
Fizički napor
Visoki porast tjelesne temperature koji nastaje intenzivnom tjelesnom aktivnošću uzrokuje takozvani eksperimentalni toplinski udar.
Svaka osoba koja vježba ili radi na visokim temperaturama je pod rizikom od eksperimentalnog toplinskog udara, no veća je vjerojatnost da će ga imati osobe koje nisu navikle boraviti na visokim temperaturama.

U oba gore navedena slučaja postoje bitne stavke na koje trebaš pripaziti jer mogu pridonijeti pojavi toplinskog udara:
-
Nošenje viška odjeće koja sprječava brzo isparavanje znoja i hlađenje tijela
-
Konzumiranje alkohola, što utječe na sposobnost tvog tijela da regulira temperaturu
-
Dehidracija uslijed nedovoljnog unosa tekućine
Simptomi toplinskog udara
-
Visoka tjelesna temperatura - tjelesna temperatura koja iznosi 40°C ili više glavni je simptom toplinskog udara, a može se utvrditi rektalnim termometrom
-
Nagle promjene u ponašanju ili mentalnom stanju - zbunjenost, nemir, nejasan govor, razdražljivost te koma mogu biti posljedica toplinskog udara
-
Mučnina i povraćanje
-
Crvena i suha koža
-
Ubrzano disanje
-
Ubrzani otkucaji srca - prilikom toplinskog udara dolazi do velikog opterećenja na srce kako bi ono pomoglo u hlađenju tijela, zbog čega puls može značajno porasti
-
Glavobolja
Faktori rizika kod toplinskog udara
Naravno, svaka osoba može imati toplinski udar, zbog čega je važno biti iznimno oprezan pri izlaganju visokim temperaturama. Međutim, ovih nekoliko faktora povećavaju rizik od pojave toplinskog udara:
Dob
Tvoja sposobnost nošenja s ekstremnom toplinom ovisi o snazi tvojeg središnjeg živčanog sustava.
Kod vrlo male djece, središnji živčani sustav nije potpuno razvijen, dok kod odraslih osoba starijih od 65 godina on počinje propadati, što čini tijelo manje sposobnim da se nosi s promjenama u tjelesnoj temperaturi. Zbog navedenih činjenica, osobe koje spadaju u ove dvije dobne skupine pod najvećim su rizikom od razvoja toplinskog udara.
Napori na visokim temperaturama
Sudjelovanje u sportovima na visokim temperaturama može dovesti do toplinskog udara. Ukoliko se baviš sportom koji se odvija na otvorenom, uvijek imaj uz sebe osiguranu dovoljnu količinu vode za piće te izbjegavaj treniranje po najvišim temperaturama.
Naglo izlaganje vrućinama
Pod većim si rizikom od toplinskog udara ako se izlažeš naglom porastu temperature, poput putovanja u značajno toplije područje. Najbolja opcija je ograničiti aktivnost najmanje nekoliko dana kako bi se tvoje tijelo prilagodilo promjeni.
Nedostatak klima uređaja
Ventilator će ti pomoći da se osjećaš bolje, no tijekom dugotrajnih vrućina, klima uređaj je najučinkovitiji način hlađenja i smanjenja vlage.
Određeni lijekovi
Neki lijekovi mogu utjecati na sposobnost tvog tijela da ostane hidrirano i reagira na toplinu.
Ukoliko uzimaš neke od lijekova koji sužavaju krvne žile (vazokonstriktori), reguliraju krvni tlak blokiranjem adrenalina (beta blokatori), izlučuju natrij i vodu iz tijela (diuretici) ili smanjuju psihijatrijske simptome (antidepresivi ili antipsihotici), moraš biti na posebnom oprezu od toplinskog udara.
Stimulansi koji se koriste kod poremećaja pažnje (ADHD) te ilegalni stimulansi poput amfetamina i kokaina također povećavaju osjetljivost na toplinski udar.
Određena zdravstvena stanja
Kronične bolesti, poput bolesti srca ili pluća, mogu povećati rizik od toplinskog udara. Pretilost, neaktivnost te povijest prethodnih toplinskih udara također mogu imati značajan utjecaj kod pojave toplinskog udara.
Naravno, svaka osoba može imati toplinski udar, zbog čega je važno biti iznimno oprezan pri izlaganju visokim temperaturama. Međutim, ovih nekoliko faktora povećavaju rizik od pojave toplinskog udara:
Dob
Tvoja sposobnost nošenja s ekstremnom toplinom ovisi o snazi tvojeg središnjeg živčanog sustava.
Kod vrlo male djece, središnji živčani sustav nije potpuno razvijen, dok kod odraslih osoba starijih od 65 godina on počinje propadati, što čini tijelo manje sposobnim da se nosi s promjenama u tjelesnoj temperaturi.
Zbog navedenih činjenica, osobe koje spadaju u ove dvije dobne skupine pod najvećim su rizikom od razvoja toplinskog udara.
Napori na visokim temperaturama
Sudjelovanje u sportovima na visokim temperaturama može dovesti do toplinskog udara.
Ukoliko se baviš sportom koji se odvija na otvorenom, uvijek imaj uz sebe osiguranu dovoljnu količinu vode za piće te izbjegavaj treniranje po najvišim temperaturama.
Naglo izlaganje vrućinama
Pod većim si rizikom od toplinskog udara ako se izlažeš naglom porastu temperature, poput putovanja u značajno toplije područje.
Najbolja opcija je ograničiti aktivnost najmanje nekoliko dana kako bi se tvoje tijelo prilagodilo promjeni.
Nedostatak klima uređaja
Ventilator će ti pomoći da se osjećaš bolje, no tijekom dugotrajnih vrućina, klima uređaj je najučinkovitiji način hlađenja i smanjenja vlage.
Određeni lijekovi
Neki lijekovi mogu utjecati na sposobnost tvog tijela da ostane hidrirano i reagira na toplinu.
Ukoliko uzimaš neke od lijekova koji sužavaju krvne žile (vazokonstriktori), reguliraju krvni tlak blokiranjem adrenalina (beta blokatori), izlučuju natrij i vodu iz tijela (diuretici) ili smanjuju psihijatrijske simptome (antidepresivi ili antipsihotici), moraš biti na posebnom oprezu od toplinskog udara.
Stimulansi koji se koriste kod poremećaja pažnje (ADHD) te ilegalni stimulansi poput amfetamina i kokaina također povećavaju osjetljivost na toplinski udar.
Određena zdravstvena stanja
Kronične bolesti, poput bolesti srca ili pluća, mogu povećati rizik od toplinskog udara.
Pretilost, neaktivnost te povijest prethodnih toplinskih udara također mogu imati značajan utjecaj kod pojave toplinskog udara.
Što mogu učiniti da spriječim toplinski udar?
Srećom, toplinski udar je predvidljiv i moguće ga je spriječiti poduzimanjem sljedećih koraka:
-
Počni nositi široke, lagane odjevne predmete.
-
Zaštiti se od sunca - pokušaj što više vremena provoditi u hladu na visokim temperaturama te koristi kremu sa zaštitnim faktorom. Preporučjivo je i nositi šešire te sunčane naočale za dodatnu zaštitu.
-
Pij velike količine vode.
-
Budi na posebnom oprezu ukoliko koristiš neke od lijekova koji utječu na sposobnost tijela da se hidrira.
-
Ukoliko vježbaš ili radiš na otvorenom, pokušaj ostaviti te aktivnosti za rano jutro ili kasno popodne. Ako je to nemoguće, drži se hlada i uvijek uz sebe imaj vježe vode za napiti se.
-
Nikad ne ostavljaj nikoga u parkiranom automobilu. Posebnu pažnju posveti djeci i kućnim ljubimcima te ih nikako ne ostavljaj zatvorene u automobilu. Bez obzira nalazi li se automobil u hladu i jesu li prozori otvoreni, čak i kratko ostavljanje u automobilu može biti fatalno za djecu i kućne ljubimce.

Kada moram potražiti liječničku pomoć?
Ukoliko posumnjaš da imaš, ili da neka druga osoba ima toplinski udar, od ključne je važnosti odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Bitno je poduzeti korake za hlađenje pregrijane osobe dok čekaš medicinsku pomoć, a to možeš učiniti na sljedeći način:
-
Smjesti osobu u hlad ili zatvoreni prostor
-
Potrebno je ukloniti višak odjeće s osobe
-
Iskoristi dostupna sredstva za hlađenje - to može biti kada s hladnom vodom ili hladan tuš, špricanje crijevom za zalijevanje vrta, hladni oblozi koje ćeš staviti osobi na glavu, vrat, pazuhe i prepone te ventilator.
Zaključak
Iznimno je važno ponašati se odgovorno i držati se određenih mjera tijekom vrućih ljetnih mjeseci kako bi se spriječila pojava toplinskog udara. Ovo stanje može ozbiljno narušiti tvoje zdravlje i ugroziti ti život, zbog čega je bitno shvatiti ga ozbiljno.
Ako je to moguće, izbjegavaj boravak na otvorenom u onom dijelu dana kada su temperature najviše. Uvijek imaj adekvatnu zaštitu od sunca i drži se hlada. Ne zaboravi uvijek sa sobom imati spremnu bocu svježe vode te unositi dovoljnu količinu tekućine u svoj organizam.
U slučaju da do toplinskog udara ipak dođe, prepoznavanje simptoma na vrijeme može ti spasiti život. Tada je obavezno potražiti liječničku pomoć kako bi se uspješno izliječio i što prije oporavio od posljedica toplinskog udara.
S obzirom na ozbiljnost ovog stanja, da se naslutiti da toplinski udar može ostaviti posljedice na tvoje zdravlje i dovesti do velikog pada imuniteta. Zbog toga je bitno da uvijek održavaš svoj imunitet jakim, a posebice u slučaju toplinskog udara.
Nativni Propolis
100% prirodni čuvar tvog imuniteta