Anemija je najčešći poremećaj krvi, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 25% svjetske populacije pati od anemije, što je u okvirima RH otprilike 1 000 000 stanovnika.
Crvene krvne stanice prenose hemoglobin, protein bogat željezom koji se veže za kisik u plućima i prenosi ga u tkiva u cijelom tijelu. Anemija se javlja u nedostatku crvenih krvnih stanica ili kada tvoje crvene krvne stanice ne funkcioniraju pravilno.
Dijagnosticira se kada test krvi pokaže vrijednost hemoglobina manju od 13,5 g/dl u muškarca ili manju od 12,0 gm/dl u žena. Normalne vrijednosti za djecu variraju ovisno o godinama.
Kada imaš anemiju, tvojem tijelu nedostaje kisika, pa ćeš možda osjetiti jedan ili više sljedećih simptoma:
kratkoća daha
vrtoglavica
ubrzan ili nepravilan rad srca
zujanje u ušima
glavobolja
hladne ruke ili noge
blijeda ili žuta koža
bol u prsima
Mnogi su ljudi izloženi anemiji zbog loše prehrane, crijevnih poremećaja, kroničnih bolesti, infekcija i drugih stanja. Žene koje imaju obilne menstruacije ili su trudne te osobe s kroničnim zdravstvenim stanjem najviše su izložene ovoj bolesti. Rizik od anemije raste kako ljudi stare.
Ako imaš neko od sljedećih kroničnih stanja, možda ćeš biti u većem riziku od razvoja anemije:
reumatoidni artritis ili druga autoimuna bolest
bolest bubrega
rak
bolest jetre
bolest štitnjače
upalna bolest crijeva (Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis)
Znakovi i simptomi anemije lako se mogu previdjeti. Zapravo, mnogi ljudi uopće ne shvaćaju da imaju anemiju dok se ona ne utvrdi krvnim testom.
1. Sideropenična anemija, koja je i najčešća vrsta anemije, posljedica je nedostatka željeza u organizmu. Nedostatak željeza obično je posljedica gubitka krvi, ali povremeno može biti i rezultat loše apsorpcije željeza.
Trudnoća i porodi troše puno željeza, što može rezultirati anemijom povezanom s trudnoćom. Ljudi koji su operirali želudac zbog gubitka kilograma ili iz drugih razloga mogu također imati nedostatak željeza zbog slabe apsorpcije istog.
2. Anemija povezana s nedostatkom vitamina može biti posljedica niske razine vitamina B12 ili folata (folne kiseline), obično zbog loše prehrane. Perniciozna anemija je stanje u kojem se vitamin B12 ne može apsorbirati u gastrointestinalnom traktu.
3. Aplastična anemija rijedak je poremećaj zatajenja koštane srži kod kojeg koštana srž prestaje stvarati dovoljno krvnih stanica (crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita). To se događa kao rezultat uništavanja ili nedostatka krvotvornih matičnih stanica u tvojoj koštanoj srži, posebno kada vlastiti imunološki sustav napada matične stanice.
Međutim, ono malo krvnih stanica koje srž napravi normalno je. Virusne infekcije, ionizirajuće zračenje i izloženost otrovnim kemikalijama ili lijekovima također mogu rezultirati aplastičnom anemijom.
4. Hemolitička anemija nastaje kada se crvene krvne stanice razbiju u krvotoku ili u slezeni. Hemolitička anemija može biti posljedica mehaničkih uzroka (curenje srčanih zalistaka ili aneurizme), infekcija, autoimunih poremećaja ili urođenih abnormalnosti u crvenim krvnim stanicama. Naslijeđene abnormalnosti mogu utjecati na hemoglobin, strukturu ili funkciju crvenih krvnih stanica. Primjeri nasljednih hemolitičkih anemija uključuju neke vrste talasemije i niske razine enzima poput nedostatka glukoze-6 fosfat dehidrogenaze. Liječenje će ovisiti o uzroku.
Anemija srpastih stanica nasljedna je hemolitička anemija u kojoj je protein hemoglobina abnormalan, što uzrokuje krutost crvenih krvnih stanica i začepljuje cirkulaciju jer ne mogu teći kroz male krvne žile.
5. Anemija uzrokovana drugim bolestima - neke bolesti mogu utjecati na sposobnost tijela da stvara crvene krvne stanice.
Na primjer, neki pacijenti s bubrežnom bolešću razvijaju anemiju jer bubrezi ne stvaraju dovoljno hormona eritropoetina koji signalizira koštanoj srži da stvara nove ili više crvenih krvnih stanica.
Kemoterapija koja se koristi za liječenje različitih karcinoma često narušava sposobnost tijela da stvara nova crvena krvna zrnca, a anemija često rezultira tim liječenjem.
Liječenje anemije ovisi o tome što je uzrokuje.
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza gotovo je uvijek posljedica gubitka krvi. Ako imaš anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza, tvoj liječnik može te poslati na pretrage kako bi utvrdio gubiš li krv iz želuca ili crijeva.
Druge anemije, poput one uzrokovane nedostatkom folata ili B-12, mogu biti posljedica loše prehrane ili nemogućnosti apsorpcije vitamina u gastrointestinalnom traktu.
Liječenje varira od promjene prehrane do uzimanja dodataka prehrani koji omogućuju veću iskoristivost željeza iz hrane. Odličan primjer dodatka prehrani koji će ti pomoći kod anemije i poboljšati tvoju krvnu sliku je Ferrocet. Ferrocet je prirodan proizvod na bazi propolisa, pčelinje peludi, vitamina C i fruktoze te željeza, što ga čini izvrsnim dodatkom za probleme s anemijom i slabokrvnosti.
Ako je tvoja anemija posljedica kronične bolesti, liječenje osnovne bolesti često će poboljšati i stanje uzrokovano anemijom. U nekim okolnostima, poput kronične bubrežne bolesti, liječnik može propisati lijekove poput injekcija eritropoetina kako bi stimulirao tvoju koštanu srž da proizvodi više crvenih krvnih stanica.
Aplastična anemija se javlja kada koštana srž prestane stvarati crvene krvne stanice. Aplastična anemija može biti posljedica primarnog zatajenja koštane srži, mijelodisplazije (stanja u kojem koštana srž stvara abnormalne crvene krvne stanice koje ne sazrijevaju pravilno) ili povremeno kao nuspojava nekih lijekova.
Ako se čini da imaš oblik aplastične anemije, liječnik te može uputiti kod hematologa na biopsiju koštane srži kako bi utvrdio uzrok anemije. Lijekovi i transfuzije krvi mogu se koristiti za liječenje aplastične anemije.
Hemolitička anemija nastaje kada se crvene krvne stanice unište u krvotoku. To može biti posljedica mehaničkih čimbenika (curenje srčanog zaliska ili aneurizma), infekcije ili autoimune bolesti. Uzrok se često može utvrditi posebnim testovima krvi i promatranjem crvenih krvnih stanica pod mikroskopom.
Liječenje će ovisiti o uzroku i može uključivati upućivanje specijalisti za srce i krvne žile, antibiotike ili lijekove koji potiskuju imunološki sustav.
Razgovaraj sa svojim liječnikom ako smatraš da ti prijeti anemija. Tvoj će liječnik odrediti najbolji način liječenja za tebe i, ovisno o tvojem stanju, može te uputiti hematologu, liječniku koji je specijaliziran za poremećaje krvi.
Iako se mnoge vrste anemije ne mogu spriječiti, zdrava prehrana može ti pomoći izbjeći anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza i vitamina.
Hrana koju treba uključiti u prehranu uključuje hranu s visokom razinom željeza (govedina, tamnozeleno lisnato povrće, suho voće i orašasti plodovi), vitaminom B-12 (meso i mliječni proizvodi) i folnom kiselinom (sokovi od citrusa, tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke i utvrđene žitarice).
Dodaci prehrani poput Ferroceta mogu poboljšati prijelaz željeza iz probavnog sustava u krv i na taj način prevenirati anemiju.
Svakodnevno korištenje multivitamina također će pomoći u prevenciji anemija uzrokovanih lošom prehranom; međutim, starije odrasle osobe ne bi trebale uzimati dodatke sa željezom kod anemije uzrokovane nedostatkom željeza, osim ako im to ne nalažu liječnici.
Anemija je stanje koje ima velik broj ljudi, a dovodi do mnogih neugodnih simptoma kao što su umor, iscrpljenost i vrtoglavica.
Bitno je znati da anemija ne mora nužno biti povezana s nedostatkom željeza, iako to najčešće jest. Anemija može imati različite uzroke, poput kroničnih bolesti ili nedostatka vitamina B12. Upravo zbog te činjenice, bitno je otkriti uzrok anemije kako bi se ona uspješno liječila.