Reumatoidni artritis: simptomi, liječenje i prirodna podrška

Što je reumatoidni artritis?

Reumatoidni artritis (RA) je kronična autoimuna bolest koja primarno zahvaća zglobove. Imunološki sustav pogrešno napada vlastito tkivo, što dovodi do upale sinovijalne membrane, boli, ukočenosti i eventualno oštećenja hrskavice i kosti.

Simptomi reumatoidnog artritisa

• Jutarnja ukočenost koja traje duže od 30 minuta
• Bolni i otečeni zglobovi – često simetrično (npr. oba koljena, obje šake)
• Umor i gubitak energije
• Gubitak apetita i blago povišena temperatura
• Napadi (flare-up) i remisije

Iako je bol kod reumatoidnog artritisa najčešće simetrična, odnosno pojavljuje se s obje strane, ipak postoji mogućnost da bolovi zahvate samo jednu stranu tijela.

Što uzrokuje reumatoidni artritis?

Reumatoidni artritis rezultat je imunološkog odgovora u kojem imunološki sustav napada vlastite zdrave stanice. Specifični uzroci reumatoidnog artritisa su nepoznati, no postoje faktori koji mogu povećati rizik od razvoja bolesti, a to su sljedeći:

1. Dob. Reumatoidni artritis može započeti u bilo kojoj dobi, ali vjerojatnost se povećava s godinama. Prema istraživanjima, ova bolest najčešće se pojavljuje kod osoba u šezdesetim godinama života.
2. Spol. Slučajevi oboljenja od reumatoidnog artritisa su dva do tri puta češći kod žena nego kod muškaraca.
3. Genetika. Postoje određeni genski faktori koji kod osoba što ih nose povećavaju rizik za razvoj reumatoidnog artritisa. Radi se o se humanim leukocitnim antigena (HLA) razreda II. Rizik od razvoja RA može biti jako visok kada su osobe koje nose ovaj gen izložene faktorima poput pušenja, ili kod osoba koje su pretile.
4. Pušenje. Različita istraživanja pokazala su da pušenje cigareta povećava rizik za razvoj reumatoidnog artritisa.
5. Rana izloženost određenim tvarima. Primjerice, jedno istraživanje utvrdilo je da su djeca čije su majke pušile imala dvostruko veći rizik od razvoja reumatoidnog artritisa u odrasloj dobi.
6. Pretilost. Studije koje su istraživale ulogu pretilosti također su otkrile da što je osoba više pretila, to je veći njen rizik od razvoja RA.

Za razliku od navedenih čimbenika koji povećavaju rizik od razvoja reumatoidnog artritisa, postoji jedan poznat čimbenik koji smanjuje rizik od razvoja reumatoidnog artritisa, a to je dojenje. Istraživanja su pokazala da žene koje su dojile svoju novorođenčad imaju smanjen rizik od razvoja reumatoidnog artritisa.

RA vs. osteoartritis

Dok je osteoartritis degenerativno stanje povezano s trošenjem hrskavice, reumatoidni artritis je autoimuni proces. RA može zahvatiti i druge organe poput pluća, očiju i srca, a češće se javlja kod žena između 30. i 60. godine života.

Dijagnoza reumatoidnog artritisa

Dijagnostika reumatoidnog artritisa provodi se detaljnim pregledom simptoma, fizičkim pregledom te izvođenjem rendgenskih snimaka i određenih laboratorijskih testova.

Primjetiš li simptome koji upućuju na reumatoidni artritis, važno je da se što ranije obratiš svom liječniku, koji će te uputiti liječniku specijaliziranom za liječenje artritisa - reumatologu. Ovo je iznimno bitno jer znakovi RA nisu specifični i mogu izgledati kao simptomi drugih upalnih bolesti zglobova, poput osteoartritisa.

Ako se reumatoidni artritis dijagnosticira unutar 6 mjeseci od pojave simptoma, veće su šanse za usporavanje ili zaustavljanje napredovanja ove kronične bolesti. Dijagnoza i učinkoviti tretmani, posebno tretmani koji potiskuju ili kontroliraju upalni proces, mogu pomoći u smanjenju štetnih učinaka RA.

Konvencionalno liječenje RA

Liječenje RA uključuje:

• NSAR (nesteroidni protuupalni lijekovi): za smanjenje boli i upale
• Kortikosteroidi: za brzu kontrolu upale
• DMARDs: lijekovi koji usporavaju napredovanje bolesti (npr. metotreksat)
• Biološki lijekovi: ciljaju specifične dijelove imunološkog sustava
• Fizikalna terapija i rehabilitacija: za očuvanje funkcije zglobova

Moguće komplikacije povezane s reumatoidnim artritisom

Osim što ima mnoge fizičke posljedice povezane sa zdravljem, reumatoidni artritis također može ostaviti posljedice na tvoj društveni život te smanjiti kvalitetu života.

Osobe s reumatoidnim artritisom imaju veći rizik od razvoja drugih kroničnih bolesti, poput bolesti srca i dijabetesa. Kako bi se spriječio razvoj bolesti srca kod osoba s reumatoidnim artritisom, liječenje se, osim klasičnog liječenja za RA, usmjerava na smanjenje faktora rizika za bolesti srca. Primjerice, liječnik će savjetovati pacijenta s RA da prestane pušiti i izgubi težinu.

Reumatoidni artritis također ti može znatno otežati produktivnost i efikasnost na poslu. Odrasle osobe s RA manje su vjerojatno zaposlene u usporedbi s onima koji nemaju RA, a najviši gubitak radnih mjesta među osobama s RA je među onima čiji su poslovi fizički zahtjevni.

Kako zaustaviti reumatoidni artritis?

Reumatoidni artritis utječe na mnoge aspekte svakodnevnog života, uključujući rad, slobodno vrijeme i društvene aktivnosti. S obzirom da se radi o kroničnoj bolesti, ne može se u potpunosti spriječiti ili izliječiti. Srećom, postoji nekoliko strategija koje će ti pomoći znatno ublažiti simptome reumatoidnog artritisa te poboljšati tvoju kvalitetu života.

1. Fizička aktivnost. Stručnjaci preporučuju umjerenu fizičku aktivnost za odrasle osobe, a to obuhvaća minimalno 150 minuta tjedno. Hodanje, plivanje ili vožnja bicikla 30 minuta dnevno može ti uvelike olakšati simptome reumatoidnog artritisa. Ovih 30 minuta možeš podijeliti i na tri odvojena desetominutna razdoblja tijekom dana. Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od razvoja drugih stanja ili kroničnih bolesti, poput bolesti srca, depresije, dijabetesa ili anksioznosti.
2. Fizikalna terapija ili zdravstveni fitness. Ako se brineš da će ti samostalno vježbanje pogoršati simptome artritisa, fizikalna terapija ili zdravstveni fitness odličan su izbor, s obzirom da su vođeni stručnjacima - fizioterapeutima. Moguće je da će te tvoj liječnik uputiti na fizikalnu terapiju.
3. Prestanak pušenja. Pušenje cigareta pogoršava bolest, a može uzrokovati i druge zdravstvene probleme. Pušenje također može otežati održavanje tjelesne aktivnosti, što je važan dio upravljanja reumatoidnim artritisom.
4. Održavaj zdravu tjelesnu težinu. Pretilost može uzrokovati brojne probleme za osobe s reumatoidnim artritisom, stoga je od iznimne važnosti održavanje tjelesne težine.

Prirodne metode ublažavanja simptoma

Iako prirodne metode ne mogu zamijeniti medicinsku terapiju, istraživanja upućuju na to da prehrana i neki dodaci mogu biti korisna dopuna liječenju RA – uz dogovor s reumatologom:

• Omega-3 masne kiseline: smanjuju razinu upalnih citokina (npr. DHA i EPA iz ribe).
• Kurkuma: aktivni sastojak kurkumin ima protuupalna svojstva.
• Đumbir, zeleni čaj i boswellia: za đumbir postoje tek mala istraživanja kod RA, a za zeleni čaj i boswelliju dokazi kod RA zasad su nedostatni.
• Protuupalna prehrana: izbjegavanje rafiniranih šećera, industrijskih ulja i mesa s visokim udjelom zasićenih masti.
• Redovita blaga tjelovježba: plivanje, joga i istezanje mogu pomoći u očuvanju pokretljivosti.

Bee Flexi kao podrška kod RA

Bee Flexi je prirodni dodatak prehrani koji sadrži glukozamin, kondroitin, pčelinju pelud i propolis. Nije lijek i nema dokaza da ublažava simptome RA; ako ga želiš uzimati uz terapiju, prije se posavjetuj s reumatologom. Sastojci:

• Propolis: pčelinji proizvod bogat polifenolima, tradicionalno korišten u apiterapiji
• Glukozamin i kondroitin: sastojci koji se često nalaze u dodacima za zglobove

Bee Flexi se dobro podnosi i ne sadrži umjetne aditive, a ako uzimaš lijekove za RA, o svakom dodatku prehrani prvo se posavjetuj sa svojim liječnikom.

Saznaj više o Bee Flexiju →

Zaključak

Život s reumatoidnim artritisom može biti izazovan, ali uz pravilnu kombinaciju konvencionalne terapije i prirodnih metoda moguće je smanjiti simptome i poboljšati kvalitetu života. Promjene u prehrani i redovita tjelovježba, uz terapiju koju propisuje reumatolog, mogu pomoći u svakodnevnom ublažavanju tegoba i očuvanju pokretljivosti.

Izvori

1. Rheumatoid Arthritis — NIAMS (National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases, NIH). www.niams.nih.gov/health-topics/rheumatoid-arthritis
2. Rheumatoid arthritis - Symptoms and causes - Mayo Clinic — Mayo Clinic. www.mayoclinic.org/diseases-conditions/rheumatoid-arthritis/symptoms-causes/syc-20353648
3. Rheumatoid Arthritis | Arthritis | CDC — CDC. www.cdc.gov/arthritis/rheumatoid-arthritis/index.html
4. EULAR recommendations for the management of rheumatoid arthritis with synthetic and biological disease-modifying antirheumatic drugs: 2022 update — Annals of the Rheumatic Diseases (EULAR), 2023. ard.bmj.com/content/82/1/3
5. Omega-3 fatty acids and inflammatory processes: from molecules to man — Biochemical Society Transactions (Calder PC), 2017. eprints.soton.ac.uk/415428
6. A meta-analysis of the analgesic effects of omega-3 polyunsaturated fatty acid supplementation for inflammatory joint pain — Pain (Goldberg RJ, Katz J), 2007. yorkspace.library.yorku.ca/items/1bbcf58a-aebe-453a-b204-c4a529bd6e41/full
7. Effect of curcumin on rheumatoid arthritis: a systematic review and meta-analysis — Frontiers in Immunology (Kou H et al.), 2023. www.frontiersin.org/journals/immunology/articles/10.3389/fimmu.2023.1121655/full
8. Effect of Anti-Inflammatory Diets on Pain in Rheumatoid Arthritis: A Systematic Review and Meta-Analysis — Nutrients (Schönenberger KA et al.), 2021. www.mdpi.com/2072-6643/13/12/4221
9. 2018 EULAR recommendations for physical activity in people with inflammatory arthritis and osteoarthritis — Annals of the Rheumatic Diseases (EULAR), 2018. ard.bmj.com/content/77/9/1251

Ovaj članak informativnog je karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika ili ljekarnika. Kod zdravstvenih tegoba obrati se svom liječniku.

Često postavljena pitanja